Kupjak

Godine 2006.  naselje Kupjak proslavilo je 200 godina postojanja. Mjesto je dobilo ime po obližnjem Kupjačkom vrhu  ispod kojeg izvire rječica Kupica. Ime mu se mijenjalo: najprije je bio Kupak, pa Kupiak i na kraju Kupjak. Zanimljivo je da na svijetu postoje četiri mjesta sličnog naziva: 2 u Afganistanu, 1 u Iranu i 1 u Hrvatskoj. Po Greenwichu nalazi se na 45°23'32"N (sjeverne širine) i 14°53'09"E (istočne dužine). Nadmorska visina Kupjaka iznosi u prosjeku 800 m, od 784 m kod raskršća za Ravnu Goru do 815 m na vrhu Kavčeg Laza – pilana Mance.
Prvi doseljenici dolaze u Kupjak gradnjom Lujzinske ceste 1806. godine. To su obitelji Grbac, Mance, Pleše i Säger – Žagar. Prvu kuću sagradio je Gašpar Žagar nasuprot današnje Crkve sv. Vida. Već 1818. Kupjak broji 138 stanovnika, dok je ta brojka danas 270, i to 148 žena i 122 muškarca (prema posljednjem popisu iz 2001.). Gospodarska djelatnost počela je vrlo rano. Već prije 1850. godine između Kupjaka i Rogi na potoku Jasle izgrađena je prva pilana vodenica  vlasnika Mate i Ivana Bolfa.  Prestala je s radom 1903. kada su Ivan Bolf i Andre Kajfeš izradili parnu pilanu u središtu Kupjaka. Godine 1922. započela je s radom parna pilana na vrhu Kupjaka, čiji vlasnik je Josip Mance. Pogon je bio polustabilni lokomobil od 45 KS, koji je pogonio višesilnu jarmaču. Kupjak je poznat i po proizvodnji opeke i glinene robe, pa je tako već 1903. u središtu Kupjaka otvorena tvornica opeke i glinene robe, te izgrađena moderna parna pilana, koja je počela s radom iduće godine. Novi vlasnici ciglane dolaze 1907. Oni za proizvodnju opeka ugrađuju potisnu prešu s pogonom pomoću parnog stroja. 1919. kupjačka Lončaričeva ciglana je potpuno izgorjela. 1960. započinje ponovna izgradnja ciglane u Kupjaku, koja započinje s radom 1963.  i radi punih 19 godina.
Godine 1859. Vinko-Vicko Juretić otvara gostionicu u Kupjaku, koju su mještani nazvali «Mehana». Taj se izraz zadržao do danas. Tri godine poslije na Griču je određeno mjesto i za gradnju kapelice, na kojem su se dotad, točnije ispred velikog križa,  održavale mise na otvorenom uz blagdan Sv. Vida, svakog 15. lipnja u godini. Taj je svetac tako postao i zaštitnik Kupjaka. 1874. započinje izgradnja crkve koja je dovršena 1882., bez tornja sa zvonom na drvenom zvoniku, na mjestu prijašnje drvene kapelice.
Značajno razdoblje za Kupjak bila je 1869. godina i početak izgradnje željezničke pruge Karlovac – Rijeka. Te godine započelo se i sa probijanjem Kupjačkog tunela i to s tri strane: sa sjevera, juga i na sredini od gore sa Šahte. Vertikalno okno bilo je dimenzije 2.5 x 2.5 m i dubine 110 m. Sa sjeverne strane izgrađena je bolnica od koje je probijena cesta do Kupjaka i privozna cesta za odvoz i dovoz materijala za zazidavanje svoda tunela. Te godine Kupjak broji 506 stanovnika. Tada se u mjestu javila kolera, koju su, pretpostavlja se,  donijeli strani radnici. Od te bolesti u Kupjaku i okolnim mjestima umire mnogo mladih. Napokon, Kupjački tunel u duljini od 1222,70 m kao najveći izazov na pruzi Karlovac – Rijeka probijen je 1872 godine, a 1949. otvorena je i željeznička postaja Kupjak.
Godine 1884. otvorena je pučka škola u Kupjaku u kojoj je prvi poučavao učitelj Mihovio Prebeg.
Treba napomenuti da 1956. Kupjak dobiva vodovod i javnu rasvjetu. 
Kupjačka kulturna događanja započela su već daleke 1924. kada je osnovano tamburaško društvo, a djelovala su i dva glazbena sastava. Početkom pedesetih godina u Kupjaku je aktiviran sport i to skijanje i nogomet. Igralište NK «Runolist» nalazilo se na bivšem Bolfovom placu, a 1951. održano Prvenstvo Kupjaka u skijaškom trčanju. Danas u Kupjaku djeluje Sportsko društvo Kupjak, koje priređuje i sudjeluje na brojnim sportskim događajima u Kupjaku i na širem području regije. Kupjačani su i poznati inovatori pa tako Josip Klobučar 1952. gradi prve leteće modele aviona, koji lete pomoću propelera pognjenim s gumenim trakom. Klobučar je izradio i drveni foto-aparat, te sam izrađivao c/b slike Kupjaka i mještana veličine 6 x 6 cm, dok je 2006. Joseph Klobučar dobio službeni patent za izum letećeg tanjura kao prvi u svijetu.
Kupjačani imaju i karakterističan mjesni govor, kupjački idiom.
Započeli su i sa izradom alrauni, malih drvenih figurica čije porijeklo je priroda zavila u duboki misterij svog stvaranja, a koje donose sreću. ????? – objasni  konkretno. Time se prvi u Kupjaku počeo baviti Lovro Matković, nakon čega su uslijedili Franjo Matković, Vinko Paver i Nikola Jakovac.
Kupjak je doživio i neka ratna stradanja. U II. svjetskom ratu pri zračnom napadu na mjesto ubijene su tri žene, a uništene su Bolfova pilana, školska zgrada i 20-ak kuća. Niti Domovinski rat nije ga zaobišao. Srpski MiG-21 raketirao je  9. studenog.1991. Kupjak s dvije rakete. Na sreću nitko nije stradao. Prije toga neprijateljski mlazni zrakoplovi u dva su navrata pokušali uništiti kupjački TV toranj na Kupjačkom vrhu, također bez uspjeha.
Godine 1994. Kupjak potpada pod Općinu Ravna Gora gdje se nalazi i danas.
Autor teksta: Kristina Svetličić

Kulturna platforma Centar velike zvijeri Gorski kotar bike Plodovi gorja Putovima Frankopana NP Risnjak
Kulturna platforma Centar velike zvijeri Gorski kotar bike Plodovi gorja Putovima Frankopana NP Risnjak

Proizvod (kom: ) je dodan u košaricu.