Stari Laz

Za vrijeme Karla XI. bio je to samo mali puteljak kojeg su zvali „Lazom". Tim puteljkom su prolazili Turci plijeneći i uništavajući sve pred sobom. Marija Tereza dozvolila je da se mjesto naseli, a prvi su ga stanovnici nazvali Starim Lazom. Nakon Starog Laza naselila su se trgovišta Mrkopalj i Ravna Gora.
Mjesto leži u uzdužnoj dolini između Ravne Gore i Mrkoplja okružen s više brjegova. Ti brjegovi su ogranci Velike Kapele, obrasli bukovom i jelovom šumom. Stanovnici su srednje veličine, krepki, raznobojne kose i očiju. Svi su rimokatoličke vjere, ali im narječje nije isto. Primorci koji su naselili središnji dio sela zadržali su svoj „ča", graničari s Mrkopljem govore „što", a oni do Ravne Gore (Kranjci) govore „kaj". 
Karolinska cesta počela se graditi 1726. god., a završena je 1732. god. Tako su stanovnici Starog Laza i okolnih mjesta uz prijevoz volovima i konjima imali i drugačiji način zarade: u kovačnicama, kolarnicama i gostionicama.
Stari Laz pripadao je Vojnoj krajini od koje se odvaja 1765. god. zbog borbe protiv hajdučije. Hajduci su ozbiljno ugrožavali sigurnost putnika i robe na Karolinskoj cesti. Naročito su napadali u gustoj šumi između Starog Laza i Mrkoplja. Stari Laz je 1772. god. imao samo 6 kmetskih domaćinstava, a petnaest godina kasnije broji čak 45 domaćinstava. Krajem 18. st. Mrkopalj i Stari Laz nemaju niti jednog obrtnika, trgovca, radnika ili nekog evidentiranog majstora.
Glavne djelatnosti bile su stočarstvo i ratarstvo. Lazarci su uzgajali volove, krave, ovce i telad, a što se ratarstva tiče uzgajali su žitarice, naročito ječam, pšenicu i zob. Godine 1843. Stari Laz ima 1028 stanovnika. Stanovnici Starog Laza kao i drugi stanovnici Gorskog kotara traže poslove u Rijeci, Karlovcu, te inozemstvu.
Prema zakonu 14.10.1894. – Školsku zgradu trebalo je izgraditi u sredini školskog područja na samom i manje prometnom mjestu. Morala je biti izgrađena od solidnog materijala, jednokatna – u prizemlju stan učitelju, a na katu učiteljska soba. Ako bi broj učenika porastao preko 80 valjalo se pobrinuti za nadogradnju nove učionice. U gradnji škole Općina je trebala osigurati dio građevnog materijala i dobrovoljni rad. Tako stanovnici Starog Laza 1895. god. dobivaju prvu školsku zgradu. Škola radi i danas. Škola je stara 112 godina, a školstvo u Starom Lazu 20. je godina starije.
Stari Laz krajem 1951. god. na sastanku utemeljuje odbor za osnutak DVD-a. 04.03.1952. god. na osnivačkoj skupštini učlanjeno je 43 članova. Složni i vrijedni Lazarci 1954. god. podižu Dom kulture na inicijativu lazarskih vatrogasaca. Dom kulture 1961. god. otvara svoja vrata. DVD Stari Laz je i danas aktivan. Danas broji 65 članova što je na 188 stanovnika, koliko ih danas živi na Starom Lazu, jako pohvalno.

Literatura: „Buillten Board Club br. 9 – Povijest Starog Laza i škole" - Miško Štimac;
                  „Povijest DVD-a Stari Laz" – Miško Štimac

NP Risnjak Gorski kotar - web stranica Gorski kotar bike Plodovi gorja Putovima Frankopana
NP Risnjak Gorski kotar - web stranica Gorski kotar bike Plodovi gorja Putovima Frankopana

Proizvod (kom: ) je dodan u košaricu.