Stari Laz

Za vrijeme Karla XI. bio je to samo mali puteljak kojeg su zvali „Lazom". Tim puteljkom su prolazili Turci plijeneći i uništavajući sve pred sobom. Marija Tereza dozvolila je da se mjesto naseli, a prvi su ga stanovnici nazvali Starim Lazom. Nakon Starog Laza naselila su se trgovišta Mrkopalj i Ravna Gora.
Mjesto leži u uzdužnoj dolini između Ravne Gore i Mrkoplja okružen s više brjegova. Ti brjegovi su ogranci Velike Kapele, obrasli bukovom i jelovom šumom. Stanovnici su srednje veličine, krepki, raznobojne kose i očiju. Svi su rimokatoličke vjere, ali im narječje nije isto. Primorci koji su naselili središnji dio sela zadržali su svoj „ča", graničari s Mrkopljem govore „što", a oni do Ravne Gore (Kranjci) govore „kaj". 
Karolinska cesta počela se graditi 1726. god., a završena je 1732. god. Tako su stanovnici Starog Laza i okolnih mjesta uz prijevoz volovima i konjima imali i drugačiji način zarade: u kovačnicama, kolarnicama i gostionicama.
Stari Laz pripadao je Vojnoj krajini od koje se odvaja 1765. god. zbog borbe protiv hajdučije. Hajduci su ozbiljno ugrožavali sigurnost putnika i robe na Karolinskoj cesti. Naročito su napadali u gustoj šumi između Starog Laza i Mrkoplja. Stari Laz je 1772. god. imao samo 6 kmetskih domaćinstava, a petnaest godina kasnije broji čak 45 domaćinstava. Krajem 18. st. Mrkopalj i Stari Laz nemaju niti jednog obrtnika, trgovca, radnika ili nekog evidentiranog majstora.
Glavne djelatnosti bile su stočarstvo i ratarstvo. Lazarci su uzgajali volove, krave, ovce i telad, a što se ratarstva tiče uzgajali su žitarice, naročito ječam, pšenicu i zob. Godine 1843. Stari Laz ima 1028 stanovnika. Stanovnici Starog Laza kao i drugi stanovnici Gorskog kotara traže poslove u Rijeci, Karlovcu, te inozemstvu.
Prema zakonu 14.10.1894. – Školsku zgradu trebalo je izgraditi u sredini školskog područja na samom i manje prometnom mjestu. Morala je biti izgrađena od solidnog materijala, jednokatna – u prizemlju stan učitelju, a na katu učiteljska soba. Ako bi broj učenika porastao preko 80 valjalo se pobrinuti za nadogradnju nove učionice. U gradnji škole Općina je trebala osigurati dio građevnog materijala i dobrovoljni rad. Tako stanovnici Starog Laza 1895. god. dobivaju prvu školsku zgradu. Škola radi i danas. Škola je stara 112 godina, a školstvo u Starom Lazu 20. je godina starije.
Stari Laz krajem 1951. god. na sastanku utemeljuje odbor za osnutak DVD-a. 04.03.1952. god. na osnivačkoj skupštini učlanjeno je 43 članova. Složni i vrijedni Lazarci 1954. god. podižu Dom kulture na inicijativu lazarskih vatrogasaca. Dom kulture 1961. god. otvara svoja vrata. DVD Stari Laz je i danas aktivan. Danas broji 65 članova što je na 188 stanovnika, koliko ih danas živi na Starom Lazu, jako pohvalno.

Literatura: „Buillten Board Club br. 9 – Povijest Starog Laza i škole" - Miško Štimac;
                  „Povijest DVD-a Stari Laz" – Miško Štimac

Kulturna platforma Centar velike zvijeri Gorski kotar bike Plodovi gorja Putovima Frankopana NP Risnjak
Kulturna platforma Centar velike zvijeri Gorski kotar bike Plodovi gorja Putovima Frankopana NP Risnjak

Proizvod (kom: ) je dodan u košaricu.